Čini se da je zadovoljstvo na radnom mjestu u Hrvatskoj danas jedna od najtraženijih, ali i najskupocjenijih roba. Zadovoljstvo zaposlenika poznato je kao nešto na čemu se gradi uspješnost svake organizacije, no vrijedi li to i za naše poslodavce?
Za naše poslodavce osiguravanje team buildinga kroz različita organizirana druženja zaposlenika su nepotreban trošak, a umjesto toga motiv vide isključivo u novcu. Iako griješe, poslodavci niti ne pokušavaju pronaći odgovarajući način kako potaknuti ljude da budu sretniji, a time i produktivniji.
- Prema svom iskustvu u radu s mnogobrojnim hrvatskim kompanijama, moram reći da su, na žalost, zadovoljstvo i motivacija u opadanju jer temeljni uvjeti za zadovoljstvo najčešće nisu ispunjeni - količina posla, osjećaj zajedništva, vjera u pravednost te zajedničke vrijednosti. studije govore da su upravo ta područja nužan preduvjet za zadovoljstvo radnika. Nažalost, danas se sve češće, što nedavna istraživanja i potvrđuju, ljudi doživljavaju kao trošak, a ne kao kapital - kazao je Boris Blažinić, ravnatelj Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala.
Prema Psychology today: 10 alata za stvaranje i održavanje zadovoljstva na poslu
1. Prepoznajte trud svojih radnih kolega.
2. Stvarajte pozitivnu i emocionalnu ugodnu radnu atmosferu.
3. Težite tome da stvorite nešto vrijedno.
4. Budite odgovorni za svoja djelovanja.
5. Kada nešto obećate, održite to.
6. Uravnotežite posao i nagrade.
8. Pružite svojim kolegama priliku da iskažu svoje najbolje ja.
9. Razumijte motivaciju vaših timskih kolega i njihovih stresova.
10. Održavajte zanimljivost.
Zapamtimo: "10% povećanja ulaganja u edukaciju zaposlenika donosi više nego 10% povećanja u kapitalne investicije."
Pročitajte više
Video
Naravno, svijet je već odavno shvatio da je novac motivator jedino do trenutka kada pokriva osnovne, egzistencijalne probleme. Nakon toga, dolaze sve lijepe stvari koje autor bloga precizno navodi. Izvrsno i poučno.
OdgovoriIzbrišiNažalost, da ljudi se danas više smatraju kao trošak, a ne kao kapital ili kao glavna konkurentska prednost što upravo i jesu... Većina domaćih, ali i inozemnih kompanija trebala bi pridodati veću važnost intelektualnom kapitalu jer je to ono što ih razlikuje od drugih i što im može omogućiti da dospiju na vrh "ljestvice".
OdgovoriIzbrišiUpravo tako. Boris Blažinić, naveden u postu, često objašnjava upravo ovu temu u svojim televizijskim gostovanjima i jako je zanimljiv. Potražite ga!
OdgovoriIzbriši