Mjerenje: da ili ne?

Slika 1.

              

      Znate li što je ovo?     



                                                                    

Vjerojatno pretpostavljate o čemu se radi, no ne možete sa sigurnošću tvrditi što slika predstavlja. Ono što je karakteristično za ovakvu mrlju jest činjenica da će svatko od nas u njoj vidjeti različit sadržaj.

Što Vi vidite?

Upravo objašnjenje koje, u slučaju ozbiljnog psihološkog testiranja, Vi dajete psihologu odaje Vaše trenutno stanje, bez da na dati odgovor  imate  mogućnost bilo kakvog oblika manipulacije.

Dakle, vječno pitanje je li moguće i kako uopće mjeriti ovako kompleksnu varijablu očito ima potvrdan odgovor. Naravno, ako je netko uspješan u svom poslu i odrađuje ga vrhunski, to će biti dovoljan pokazatelj da je pojedinac motiviran. No, možemo li to i detaljnije izmjeriti?

                     



Slika 2.





Mjerenje motivacije izrazito je složeno zbog kompleksnosti ljudskog ponašanja, no razvijena su određena pravila koja su rezultirala stvaranjem različitih tehnika mjerenja. Rezultat istraživanja jesu projekcijska, subjektivna, objektivna te implicitna tehnika mjerenja motivacije pojedinca.



Mrlja prikazana na samom početku posta jest jedan od oblika testova koji ulaze u skupinu spomenutih projekcijskih tehnika. Ova vrsta tehnika temelji se na interpretaciji ispitanika određenog materijala koji je nedovoljno strukturiran. Karakteristika projektivnih testova je upoznavanje ispitanika sa dvosmislenim podražajima što izaziva nestrukturirani odgovor. zatim, sudionik odgovara na pitanja o podražaju, dok utrenirani ''suci'' dekodiraju odgovore. Osnovna ideja svodi se na činjenicu da ispitanici u prisustvu dvosmislenog podražaja zapravo projektiraju svoje latentne potrebe, želje i motive u odgovor. U nastavku posta spomenut ću Rorschachov test, primjer projekcijske tehnike.

  

Rorschachov test mrlja (slika 1.) jest test koji se sastoji od deset mrlja tintom koje ispitanik mora opisati. Tijekom ispitivanja psiholog promatra ponašanje ispitanika te zapisuje njegova tumačenja slika.

Nadalje, test tematske apercepcije (TAT) također ulazi u testove projekcijskih tehnika. Ispitanicima se prikazuju slike koje je moguće različito tumačiti (slika 3. i slika 4.). Ljudske figure prikazane su u nejasnim aktivnostima i položajima koje ispitanik razgleda te nakon toga o svakoj piše ili priča priču.

Kao treći primjer projekcijskog testa spomenut ću Rotterov  test nedovršenih rečenica (TNR). Temelji se na polovičnim rečenicama koje ispitanik mora dovršiti. Na temelju napisanog utvrđuje se stav i osjećaji ispitanika prema predmetu istraživanja.

    Slika 3.                                             Slika 4.

Sljedeća skupina testovi jesu oni objektivni. Njihova glavna odlika jest odsutnost ljudske procjene dobivenih rezultata. Naime, test se vrši putem računala te se smatra kako je zato manje kontaminiran. Daje nam informacije o uloženom trudu za vrijeme obavljanja poslova u različitim situacijama.

Jedan od najčešćih oblik testova jesu oni subjektivni. Njihova glavna karakteristika svodi se na usmenu ili pismenu komunikaciju između psihologa i ispitanika, kojom se prikupljaju podaci ključni za mjerenje motivacije. Razlikujemo intervju, tehnike skaliranja, ankete i upitnike (slika 2.).

Posljednji, implicitni testovi, mjere nesvjesne mentalne operacije. Ispitanik nije u mogućnosti kontrolirati odgovor koji daj eniti zna na što ga se testira. Trenutno najpopularnija te impirijski najvjerodostojnija od implicitnih tehnika jest test implicitnih asocijacija (IAT).  To su tehnike koje se baziraju na mjerenju i  analizi vremena reakcije u određenim zadacima. Test od ispitanika zahtjeva što bržu kategorizaciju određenih sadržaja. Pretpostavka je da će ispitanici brže, odnosno lakše odgovarati u onom zadatku u kojem su parovi visoko asocirani, tj. međusobno kompatibilni.

Literatura: Kanfer R., Chen G., and Pritchard R. D., ''Work motivation: Past, Present, and Future'', Editors 2008, str. 27-28